Tekst i fotografije: Miroslav Golubović
Prvi grad Kraljevine Belgije koji sam želeo da upoznam bio je Briž (Brugge). Kako bih bolje iskoristio dan, iz Kelna sam krenuo vozom u 6h. Stigao sam tek u 10h zbog kašnjenja voza i presedanja u Briselu. Uputio sam se na obližnju autobusku stanicu kako bi gradskim prevozom stigao do dva kilometara udaljenog hostela.
Vozači autobusa su taj dan prezentovali svoje nezadovoljstvo niskim platama, pa sam kao i svi turisti i stanovnici bio primoran da pešačim. Već nakon nekoliko stotina metara se nazirao lep srednjevekovni grad. Prvo što sam primetio je da nema bilborda i reklamnih panoa na zgradama.
Hostel Snufel
Udaljen je oko 500m od glavnog Markt trga. Prvi put mi se desilo da dobijem popust za rezervisanje preko interneta, pa sam umesto 14 platio 13 evra za četvorokrevetnu sobu. Međutim pri pisanju ovog teksta i ponovnom proverom cena vidim da su od ove godine više za 10%. Hostel je podeljen na dva dela tako što je u jednom recepcija sa barom, trpezarijom, kuhinjom i kupatilima, a u drugom su sobe.
Bezbednost je zaista na najvisem mogućem nivou zahvaljujući kodovima bez kojih se ne može ući u deo sa sobama, čije se šifre menjaju svaki dan. Soba je bila super sređena sa veoma kvalitetnim krevetima. Od ljubazne devojke sa recepcije sam dobio plan grada i brojne brošure najzanimljivijih muzeja i događaja.
Vreme je stalo
Odmah sam se uputio u razgledanje grada. Briž se nalazi svega desetak kilometara od Severnog mora. Vreme kao da je stalo za ovaj grad poznat i po nazivima "severna Venecija" i "grad romantike". Razgledanje možete obaviti na više načina. Najbolje je peške, ali možete se voziti čamcem ili kočijama. Vožnja kanalima je 9 evra, ali su čamci dosta mali i pretrpani turistima, te mislim da se na ovaj način ne može videti mnogo.
Briž je jedan od retkih gradova Evrope koji nije pretrpeo nijedno bombardovanje i razaranje. Saobraćaja u centru gotovo i da nema. Jednostavno, nema buke. Autobusi su kraći od uobičajenih kako bi se provukli uskim ulicama.
Izgrađen je na kanalima koje je stvorila reka Zwin i zahvaljujući tome je od XIII do XV veka postao jedan od najbogatijih gradova na svetu. Kako su pristizali brodovi iz celog sveta i odvijala se trgovina umetničkim delima, tako je sve više žitelja Briža postalo zanatlije. Afirmisali su se kao umetnici stvarajući tapiserije, skulpture i slike. Sredinom 16.veka dolazi do velike promene jer je reka prestala da bude plovna zbog velikog mulja. Tako se ceo saobraćaj preneo na okolne gradove što je dovelo do stagniranja privrede grada Briža.
Markt trg i okolne ulice
Glavni trg Briža je Markt. Još uvek se subotom postavljaju tezge i trg se pretvara u market. Nastao je u 13. veku kao i prelepe kuće koje ga okružuju sa svih strana.
Trgom blista toranj Belfort sa koga se zvona oglašavaju na svakih 30 minuta. Ovaj osmougaoni toranj je napravljen u XIII veku. Po ceni od 3€ možete se popeti na vrh. Pri tom možete videti neobičan muzički instrument, po izgledu sličan klaviru, koji pokreće 47 zvona smeštenih na samom vrhu tornja. U trenutku kada sam uživao u neverovatnom pogledu na prelep grad, zvona su se oglasila. Na svu sreću postavljene su zaštitne rešetke jer mislim da bi ljudi usred ovako velike buke pokušali da siđu na drugačiji način nego što su se popeli.
Burg trg, koga deli Breidel ulica od trga Markt, okružen je gradskom kućom, crkvom Device Marije, Gotičkom salom, arhivom grada. Gradska kuća je građena od 1376. do 1420. godine. Posetio sam prostran i prelepo ukrašen hol i pojedine prostorije gradske kuće po ceni od 2€.
Ukoliko ne želite da se pentrate na toranj uz 366 stepenica i razgledate muzeje, možete sesti u jedan od mnogobrojnih restorana ili kafea. Pasaži kriju jeftinije prodavnice i restorane sa pogledom na kanale. Vlasnici radnji se, jednostavno rečeno, takmiče u uređivanju izloga sa vrlo malo predmeta.
Belgijske praline
U centru grada postoji strogo pravilo vezano za uređenje lokala ali i stanova. Nema mnogo neonskih lampi, aluminijumskih profila, niti bilo kakvih detalja koji bi narušili izgled zgrade.
Belgija je pozata po pralinama, a u Brižu gotovo svaka treća radnja prodaje čokoladne proizvode. Na desetine vrsta najrazličitijih veoma kvalitetnih pralina se mogu kupiti i na komad. Izuzetni su razni predmeti napravljeni od čokolade: lopte, igračke, patike, razne životinje i naravno, ženske zadnjice sa različitom bojom tangi kao i grudi raznih veličina. Cene su uglavnom od 3 do 20 evra.
Prvo veče sam sa koleginicom proveo u potrazi za dobrom živom svirkom. U skoro svim kafićima je bila promocija festivala elektronske muzike Kaktus. Trodnevna karta je iznosila 57 evra.
Muzej dijamanata
Rano samo se probudio i krenuo u šetnju severnim delom grada. Bio sam jedan od retkih prolaznika. Prošetao sam do glavnog kanala i gledao podizanje nekoliko mostova kako bi veći brodovi prošli. U neposrednoj blizini se nalaze Koelewei i St. Janshuis vetrenjače kao i Engleska katedrala i Jerusalimska crkva.
Muzej Memling se nalazi u u zgradi koja je nakada imala sasvim drugačiju namenu. Najstarija je sačuvana srednjevekovna bolnica u Evropi. Kapela sa briljantnim panelom iz 15.veka od Hansa Memlinga i oltar Svete Ursule (St. Ursula) su najveća vrednost ovog zdanja.
U ulici Katelijne je smešten muzej dijamanata. U ovom zanimljivom muzeju se mogu videti razni alati za brušenje dijamanata kao i slike i figure majstora koji su obrađivali ovo drago kamenje. Izloženi su dinamiti, kao i veoma vredni primerci dijamanata. Cena ulaza za studente je 3 evra, a jednom dnevno se vrši prezentacija brušenja dijamata.
Koncert klasične muzike
Uveče sam otišao na koncert klasične muzike. U koncertnoj dvorani gostovao je NHK simfonijski orkestar iz Japana. Orkestrom je dirigovao maestro Vladimir Aškenazi.
Violinski koncert Petra Iljiča Čajkovskog je maestralno odsvirao Julian Rahlin, a izvedene su i Peta simfonija Šostakoviča i Poema Takemicua. Ulaz je koštao samo pet evra, a čuo sam vrhunsko izvođenje. U pauzi se, verovali ili ne, delilo besplatno pivo.
Nakon koncerta u holu je bila neverovatna prezentacija klavira Steinway. Osam vrhunskih modela po ceni od 35 000€ i više su na trenutak bila dostupna i običnim smrtnicima.
Sledećeg jutra sam InterCity vozom za sat vremena stigao do glavnog grada Belgije, Brisela.
Pogledajte fotopis Briža
|
Putovanje po Zapadnoj Evropi ukratko: Krenuo sam vozom iz Beograda do Beča, pa sam, takođe šinama stigao do nekada podeljenog Berlina. Nastavio sam boravak u nekadašnjoj Istočnoj Nemačkoj obilaskom Potsdama i Drezdena. Između ostalog, bio sam u muzeju čokolade u Kelnu i proveo nekoliko dana u Amsterdamu te jedan u predivnom Delftu i najvećoj luci na svetu, Roterdamu. Vreme je stalo u belgijskom gradiću Brižu dok me je Brisel u potpunosti razočarao. |

